Susret poezije i grafike u Vrgorcu

U okviru književno-kulturne manifestacije Tinovi dani, u organizaciji Centra za kulturu i baštinu Grada Vrgorca, 4. srpnja u Vrgorcu otvorena je izložba i predstavljena pjesničko-grafička mapa List je čovjek koji hoda zrakom: hommage Luku Paljetku, objavljena u izdanju Zbirke Biškupić 2024. Izložba je postavljena u rodnoj kuli Tina Ujevića, jednom od najvažnijih mjesta kulturnoga života Vrgorca, gdje su se simbolično susrela dva velika pjesnička svijeta hrvatske književnosti – Tinov i Lukov.

Paljetkovo stvaralaštvo oživjelo je u dijalogu poezije i suvremene grafike

Pjesničko-grafička mapa nastala je kao hommage Luku Paljetku, jednom od najsvestranijih hrvatskih književnika i umjetnika, čiji je opus obilježio suvremenu hrvatsku kulturu. Istodobno, ona svjedoči o gotovo pedesetogodišnjem prijateljstvu i suradnji Bože Biškupića i Luka Paljetka, iz kojih su proizašla neka od najvrednijih bibliofilskih izdanja hrvatske književnosti.

Mapa okuplja 17 pjesama i 34 grafike istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika posvećenih Luku Paljetku. Vrijednost mape ne proizlazi samo iz reprezentativnog izbora autora nego prije svega iz umjetničke koncepcije. Pjesničko-grafička mapa nije ilustrirana knjiga niti zbirka grafika popraćena tekstom. Riječ je o autonomnu umjetničkom djelu u kojem riječ i slika djeluju kao ravnopravni mediji, ne tumačeći jedna drugu, nego ulazeći u dijalog i otvarajući nova značenja. Upravo je takvo „pobratimstvo riječi i slike“, kako ga je nazivao Tonko Maroević, jedno od temeljnih obilježja ovoga izdanja.

Okupljeni umjetnici nisu ilustrirali Paljetkovu poeziju, nego su na nju odgovorili vlastitim likovnim jezikom. Različiti likovni rukopisi – od snažnih apstraktnih kompozicija do simboličkih i figurativnih prikaza – svjedoče o bogatstvu interpretacija koje Paljetkovo stvaralaštvo i danas potiče. Posebno se izdvajaju radovi Tomislava Buntaka, koji razasutim slovima oblikuje vizualni portret Paljetkova jezika i njegove prepoznatljive igre riječima, Gordane Kovačić Macolić, u čijem radu riječ i olovka postaju središnji likovni motiv, Zdenke Pozaić i Ivana Posavca, koji atmosferom i imaginarnim prostorima prizivaju prolaznost, pamćenje i prisutnost odsutnoga, te Zlatana Vrkljana, čiji reducirani likovni izraz otvara prostor tišine, meditacije i unutarnjega dijaloga. Tako nastaje jedinstven umjetnički organizam u kojem svaka grafika otvara novo čitanje pjesme, a svaka pjesma pronalazi vlastiti vizualni odjek.

Posebnoj dimenziji projekta doprinosi činjenica da je i sam Luko Paljetak tijekom cijeloga života njegovao snažan odnos prema likovnoj umjetnosti. Osim što je pisao, prevodio i esejistički promišljao književnost, crtao je, radio kolaže, ilustrirao knjige i stvarao u prostoru u kojem su se riječ i slika prirodno prepletale.

O mapi su govorili Katja Bakija, Božo Biškupić, Palma Tolić, Darko Matičević i autor projekta te kustos izložbe Toni Barać. Katja Bakija osvrnula se na dodirne točke poetika Tina Ujevića i Luka Paljetka, istaknuvši njihovu zajedničku sklonost jezičnoj slobodi, imaginaciji i neprestanu propitivanju mogućnosti pjesničkoga izraza. Božo Biškupić predstavio je okolnosti nastanka mape i dugogodišnje prijateljstvo s Lukom Paljetkom, naglasivši kako se umjetnici takve stvaralačke snage rađaju tek jednom u stoljeću. Palma Tolić dala je književni osvrt na pjesnički dio mape, istaknuvši kako 17 pjesnika različitim poetikama nastavlja dijalog s Paljetkovim djelom, potvrđujući njegov trajni utjecaj na suvremeno hrvatsko pjesništvo. Toni Barać predstavio je likovni koncept mape kao prostora ravnopravnoga susreta poezije i grafike, dok je Darko Matičević večer zaokružio izvedbom nekoliko Paljetkovih šansona, podsjetivši na još jednu važnu dimenziju njegova bogatog umjetničkog stvaralaštva.

Predstavljanje pjesničko-grafičke mape i otvaranje izložbe još su jednom pokazali da Tinovi dani nisu samo mjesto čuvanja uspomene na Tina Ujevića, nego i prostor u kojem hrvatska književna i umjetnička baština nastavlja živjeti kroz nova čitanja, dijalog i susrete različitih umjetničkih izraza. Posebnu simboliku ovom događaju daje i činjenica da je Luko Paljetak bio pjesnik koji je bio drag prijatelj Vrgorca te dobitnik nagrade (1990) koja nosi ime Tina Ujevića, čime se dodatno potvrđuje duboka povezanost njegova stvaralaštva s ovim krajem i s baštinom velikoga hrvatskog pjesnika. Susret Paljetkove poezije i suvremene grafike, upriličen upravo u rodnoj kuli Tina Ujevića, potvrdio je kako umjetnost nadilazi vrijeme, prostor i granice pojedinih medija te nastavlja živjeti u djelima koja iznova okupljaju umjetnike i publiku.